Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Ova epizoda govori o godišnjim dobima kako ih vide australski starosjedilački narodi. Osim što je kulturološki zanimljiv, tekst donosi nekoliko rjeđih jezičnih pojava.
Riječ doba, sinonim je za razdoblje ili period, srednjeg je roda i ima isti oblik u nominativu jednine i množine. Dakle, ovo godišnje doba i ova godišnja doba.
Riječ mladunčad primjer je zbirne imenice koja označava skupinu mladih životinja. Iako označava skupinu, imenica mladunčad je jednina ženskog roda, a sklanja se kao imenica obitelj.
Prvo prijevod rjeđih termina i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| godišnje doba | season |
| domorodački ili starosjedilački | native or indigenous |
| zov | call |
| ptičji pjev | bird song |
| cvat, cvatnja | bloom, flowering |
| sušno razdoblje | dry season |
| surov | harsh |
| krajolik | landscape |
| gmaz | reptile |
| odbacivati kožu | shed skin |
| gnijezdo | nest |
| mladunčad | offspring |
| osamostaliti se | become independent |
| pomno | careful |
| nebesko tijelo | celestial body |
| mjesečeve mijene | moon phases |
| mjesečeva korona | lunar corona |
| usmena tradicija | oral tradition |
| petroglif | petroglyph |
| pećina | cave |
Poslušajte prilog.
Da vas pitamo koliko ih je i koja su godišnja doba, sigurno biste nabrojali proljeće, ljeto, jesen i zimu. Međutim, australski starosjedilački narodi poznavali su ih više. Ovisno i lokaciji, u nekim se aboridžinskim narodima govori o šest godišnjih doba.
Shvaćanje godišnjih doba usko je povezano s kulturom starosjedilačkih naroda kao i s prirodnim životnim ciklusima životinja i biljaka. Starosjedilački narodi općenito vjeruju da je sve što nas okružuje i što nam se događa povezano. Naučili su stoga pažljivo promatrati promjene u okolišu, povezanost klime, vremena i godišnjih doba te promjena u životinjskom i biljnom svijetu.
Starosjedioci tako zov ili pjev neke ptice povezuju uz najavu kiše, a cvat neke biljke ili stabla povezuju sa smjenom godišnjih doba. Novo godišnje doba za starosjedilačke nomade često je označavalo vrijeme kad se trebalo preseliti u drugi dio zemlje. Domorodačka znanja o godišnjim dobima i klimi, odnosno predviđanje oluja ili sušnih razdoblja, od presudne su važnosti za preživljavanje u surovom australskom krajoliku.
Za razliku od zapadnjačkog načina razmišljanja, gdje su godišnja doba vezana uz datume u kalendaru, starosjedilačkim su narodima važnije promjene u okolišu o kojima ovisi kako će prilagoditi svoj način života trenutačnoj situaciji, odnosno koja je hrana dostupna, je li vrijeme za život na obali ili u unutrašnjosti i slično. Razumijevanje godišnjih doba, dakle, izravno utječe na život, kulturu i tradicije starosjedilačkih naroda te na brigu o zemlji i okolišu.
Pripadnici naroda Nungar u Zapadnoj Australiji razlikuju šest godišnjih doba. Početak ljeta zove se 'birak' i obično počinje prosincu. To je vrijeme visokih temperatura i slavlja. To je vrijeme kad zmije i gmazovi odbacuju kožu, ptice napuštaju gnijezda, a životinjska mladunčad odrasta i osamostaljuje se. Vrijeme je to cvatnje narančasto-žutih cvjetova božićnog drveta od posebne duhovne važnosti za narod Nungar.
Osim promjena u okolišu, aboridžinski narodi pomno prate i nebeska tijela i mjesečeve mijene. Mjesečeva korona ili aureola, na primjer, znak je da dolazi kiša i hladnije vrijeme, s čime se donekle slaže i suvremena znanost.
Svoja znanja o vremenu i godišnjim dobima starosjedilački narodi stoljećima su prenosili kroz usmenu tradiciju te preko petroglifa, odnosno crteža na stijenama i u pećinama.
