Ol importan samting
- Ostrelia Dei i stap talemaot stat blo kolonaiseson long Ostrelia. Hemi dei we ol Inglis i bin leftemap Yunyon Jak flag festaem lo Sydney Kove lo 1788.
- Namba 26 blong January i talemaot stat blong kolonaiseson, wan taem blong Aborijnal mo Tores Stret Aelander pipol we hart blem i stap soa
- I kat sam pol we i talem se plante Ostrelian i wantem kipim dei ia long namba 26 blong January
Blong sam Aborijinal mo Tores Stret Aelander pipol, namba 26 blong January i talemaot stat blong soa taem long histori blong olgeta mo hemi storian blong sevaival, invaison mo taem blo sori long ol ded blong bifo.
Namba 26 blong January hemi Ostrelia Dei stret, nasonel dei blong olgeta. Be blong Indijenis pipol, mo blong sam blong ol nara Ostrelian nomo, hemi no wan dei blong lafet.
Boe Spearim, wan Kamilaroi, Kooma mo Marawari aktivis mo man blong mekem podkas i harem nogud long taem we dei ia i stap kam.
"Blong mi, taem we mi kasem dei ia, long monin, hemi harem olsem mi stap ko lo wan seremoni blong ded. Mi save tru wan nogud samting i bin stap. Hemi harem nogud tumas."
From wanem se Ostrelia Dei i stap long dei ia?
Namba 26 i stap talemaot stat blo colonisason long Ostrelia. Hemi dei we ol Inglis i bin leftemap Yunyon Jak flag festaem lo Sydney Kove lo 1788.
Ostrelia Dei i bin stap long semak dei from 1935 be i bin kam wan holiday blo ful kantri lo 1994.
Sam Ostrelian i mekem lafet olsem wan babikiu wetem ol fren mo famli blem, o swim lo solwota, o luk faeawok o ol kaen samting olsem long kantri. Fulap sitisenship seremoni i stap long dei ia tu.
Be namba 26 January i bin kam wan protes olsem dei blong tingabout ol ded blong Aborijinal mo Tores Stret Aelander pipol afta 1938. Namba blong Ostrelian we i no wantem selebret dei ia mo oli askem se bae dei blem i save jenj long wan nara dei i kam antap.
From wanem ol Indijenis Pipol i harem olsem?
Dr Summer May Finlay, wan Yorta Yorta woman mo senyor tija long Yuniversiti blong Wollongong, i talemaot se namba 26 January hemi kat malmal samting insaed long saed blong ol Aborijinal mo Tores Stret Aelander pipol from se i stap long dei we oli bin lusum graon blem mo kastom tu.
“Hemi stat blong raesisim, blong diskriminason, stat blong taem we mifala i bin lusum konekson long komuniti mo graon we ol bubu mo abu blong bifo i bin wokaboat antap lem blong 65,000 yia. Dei ia nomo, blong ol dei we i stap blong selebretem kantri ia, hemi nambawan dei blong wan taem we ol hart blo mifala i soa tumas mo blong taem blong kolonasiseson long Aborijinal mo Tores Stret Aelander pipol we i stap ko.”
Kolonasiseson blong Inglis pipol i bin nogud natin long Indinjenis pipol long Ostrelia olsem se ol Indijenis pipol i bin lusum graon blem, oli bin kilim ded fulap man blo olgeta, niufala kaen sik i bin kam mo oli bin karemaot pikinini blong olgeta.
Long saed blong ol samting blong kolonaiseson i kat sistemik diskriminason, helt blong olgeta i nogud tumas mo tumas pipol i stap long kort mo prison, mo oli harem yet tete.
Dr Finlay i askem ol Ostrelian blong lanem gud histori blong kantri blem.
“Mi tingse Ostrelia hemi wan gudfala kantri tru long saed blong plante samting mo mi save se pipol we i kam long plesia mo bae i kam niufala sitisen oli tu bae i save gud hemia. Be long semak taem, yumi kat wan histori long kantri ia we i no gud tumas mo fulap pipol i save gud hemia.”
Jenjem, luksave or sakemaot dei ia?
Sam servei i showem se . Be long evri yia, fulap pipol i wantem jenjem dei blong holidei.
Plante Indijenis Ostrelian i wantem mekem se bae dei ia i mufmuf i ko long wan nara dei, be sam i putum ol save blong histori antap long jenj ia. Narawan, olsem Boe Spearim, i tingse dei ia bae i gud sapos oli sakemaot nomo.
“Hemi blong sakemaot kolonial tingting we i talem se kantri ia i bin kolonaesed long wan pisful fasin o olsem se ol samting we i bin kam long Aborijinal pipol yumi no nidim blong save, be hemia i no stret. Mo i blong talem ol rednek mo raesis mo pablik se yu nomo save selebretem jenosaed, i no stret,” hemi talem.
People gather outside Victorian Parliament for the Invasion Day rally, 2024. Source: AAP / Diego Fedele
Wanem stret fasin blong mekem se January 26 i kat enuf rispek lem
Sam blong Indijenis pipol i mekem marj, rali, servis long fest laet long monin, mo samting blong kalja long fulap ples long kantri lo dei ia. Sam blong olgeta i kolem "Invaeson Dei" o "Servaivol Dei”.
Dr Finlay i talemaot fasin blong ol kaen samting ia mo hu ia i save kam lem.
“Marj ia hemi pisful long ol rod lo taon, olsem wan protes. Mi bin ko long sam long Melbourne lo taem we mi bin stap lo wei. Hemi wan gudfala samting blong ol famli blong luk olgeta, sapos oli Indijenis o no Indijenis famli.”
Rana Hussain hemi wan bord memba blong Rekonsiliaeson Ostrelia, wan no blong profit faondeson blong bildim konekson wetem Indijenis mo no Indijenis pipol long Ostrelia. Hemi talem se ol kaen samting ia i kivim hop mo yuniti.
“Yu save stap long wan taem we yu harem solidariti mo plante taem yu save karem hop wetem komuniti ia. Blong ol alai ia, mi tingse hemi wan importan samting se yumi stanap bihaen long ol Indijenis pipol long taem we oli traem jenjem dei o lukaot moa save long komuniti long saed blong stret fasin blong dei ia.”
Fulap lokal kavman i bin stopem sitisenship seremoni long namba 26. Sam wokples i kivim ol wokman wan jyois blong wok long dei ia mo spel long wan nara dei bakagen.
New Australian citizens, Broken Hill, NSW Source: AAP / STUART WALMSLEY
Wanem stret fasin blong ol maigran i save gud tingting long klosap semak fasin wetem ol Indijenis pipol
Mr Spearim i tingse ol maigran, from se plante blong oli i bin stap long taem blong wor o taem we oli blong wan nara kantri i bin kam long kantri blem blong stanap long graon blem, oli save luksave stragel blong ol Indijenis pipol.
“Hemi tuff tumas se pipol ia i bin kam blong faenem wan kaen pis ia. Be afta namba 26 blong January 1788, mifala i no bin luk jastis, mifala i no bin luk pis,” hemi talem.
Rana Hussain i talem se ol samting blong January 26 i kat samting blong save insaed lem blong evriwan blong Ostrelia, i no blong Indijenis pipol nomo.
“Mi tingse blong fulap pipol, oli tingse hemia ol bigfala samting long saed blong harem nogud mo sori i blong Indijenis pipol nomo, be yumi evriwan we yumi save gud ol samting blong dei ia, yumi save harem komplikeited nomo long hem. Blong mi ia, from se mi wan pikinini blong mami mo dadi blong India, mifala i kat wan stret histori tu long saed blong kolonaiseson blong Inglis ia.”
From se hemi wan nambatu jenereison maigran, Ms Hussain i save gud from wanem fulap maigran i wantem selebretem niufala aidentiti blem.
Be hemi tingse ol Ostrelian i nidim mekem wan stret toktok long saed blong tru histori blong kantri, afta bae yumi save faendem wan gudfala fasin blong selebretem kantri.
“Mi tingse yumi nidim mekem toktok ia olsem wan kantri mo afta yumi save toktok long saed blong wanem kaen dei we yumi wantem selebretem mo lukse fulap samting lo histori ia mo kam tugeta. Yu save se, wanem stret dei ia we yumi stap long yuniti ia.”
Sabskraeb long o folem Ostrelia Eksplen podkas blong luk moa importan samting mo toksave blong helpem niufala laef blong yu long Ostrelia.
Sapos yu kat sam kweston o tingting ia, sendem wan email i kam long